Političko i vojno sjedište NATO nalazi se u Briselu. To je stalno mjesto zasijedanja Sjevernoatlantskog savjeta i ostalih odbora Alijanse. U njemu su smještene stalne delegacije država članica Alijanse, generalni sekretar NATO, međunarodni sekretarijat, međunarodni vojni sekretarijat, kao i brojne agencije NATO.

Civilna struktura NATO

Sjevernoatlantski savjet (eng. North Atlantic Council, NAC) je najvažnije političko tijelo koje, u okviru NATO, donosi odluke. Sjevernoatlantski savjet je jedino tijelo ustanovljeno Sjevernoatlantskim ugovorom (član 9.). Savjet se okuplja na različitim nivoima: uglavnom jednom nedjeljno na nivou stalnih predstavnika (tada se govori o „stalnom savjetu‿, eng. „Permanent Council‿), a najmanje dva puta godišnje na nivou ministara inostranih poslova i odbrane, i periodično (u prosijeku, na dvije-tri godine) na nivou predsjednika država i vlada (samit). Bez obzira na kom nivou su donijete, odluke imaju jednak autoritet i važnost i odražavaju stanovište svake pojedinačne vlade. Savjet se obično sastaje kako bi razmatrao politička i bezbjednosna pitanja od zajedničkog interesa ili ona koja zahtijevaju donošenje zajedničke odluke, mada nema jasnog ograničenja raspona tema o kojima Savjet može da raspravlja. Savjetom predsjedava generalni sekretar NATO, ili u slučaju odsustva, njegov zamijenik. Stalni predstavnik, sa najdužim stažom u Savjetu, imenuje se za doajena Savjeta.

Odbor za planiranje odbrane glavno je tijelo koje se bavi najvažnijim odbrambenim problemima, kao i pitanjima u vezi sa planiranjem kolektivne odbrane. On daje smjernice organima iz vojne strukture NATO, i u svom djelokrugu, ima isti autoritet kao i Sjevernoatlantski savjet, u vezi sa pitanjima koja spadaju u njegovu nadležnost. Kao i Sjevernoatlantski savjet, obično se sastaje na nivou stalnih predstavnika, a najmanje dva puta godišnje na nivou ministara odbrane. Osim Francuske, koja se 1966. godine povukla iz integrisane vojne strukture, sve države članice NATO, zastupljene su u ovom odboru.

Grupa za nuklearno planiranjeokuplja ministre odbrane država članica NATO, i odgovorna je za razmatranje pitanja iz okvira nuklearne politike Alijanse, u širokom rasponu od kontrole nuklernog naoružanja, komunikacionih i informatičkih sistema, do pitanja raspoređivanja nuklearnog naoružanja. Francuska, takođe, ne učestvuje u radu Grupe za nuklearno planiranje.

Generalni sekretar NATO je najvažniji zvaničnik koji govori i nastupa u ime Alijanse. On je i predsjedavajući Sjevernoatlantskog savjeta, Odbora za planiranje odbrane, Grupe za nuklearno planiranje, kao i drugih najvažnijih odbora i savjeta NATO. Generalni sekretar je, uobičajeno, istaknuti državni službenik višeg ranga (iz neke od država članica NATO) kojeg nominuju vlade država članica, a postavlja Sjevernoatlantski savjet. On ima autoritet da usmjerava konsultacije i donošenje odluka među članicama, u cilju postizanja konsenzusa. Pored toga, on se nalazi i na čelu Međunarodnog sekretarijata.

Međunarodni sekretarijat je savjetodavno i administrativno tijelo koje pruža podršku radu predstavnika država članica, u sjedištu NATO, na odgovarajućim nivoima rada odbora. Po ugledu na generalnog sekretara koji rukovodi radom najvažnijih odbora, na najvišem nivou, službenici Međunarodnog sekretarijata su odgovorni za odvijanje aktivnosti odbora na nižim nivoima. Čine ga službenici iz država članica, direktno zaposleni u NATO ili delegirani od strane svojih vlada. Članovi Međunarodnog sekretarijata odgovorni su generalnom sekretaru NATO.

Ostali odbori
Sjevernoatlantskom savjetu, Odboru za planiranje odbrane i Grupi za nuklearno planiranje podređeni su mnogi odbori i radne grupe koje se bave različitim aspektima djelovanja NATO, pomažući u procesu donošenja odluka. Odbori i radne grupe nastajali su u dugom vremenskom periodu, od stvaranja NATO do danas, kao odgovor na trenutne potrebe i opredjeljenja u djelovanju Alijanse. Među brojnim odborima i radnim grupama izdvajaju se:

Politički odbor sastaje se na nivou političkih savjetnika pri stalnim delegacijama i ima savjetodavnu ulogu o političkim pitanjima, pri Sjevernoatlantskom savjetu. Predsjedava mu pomoćnik generalnog sekretara NATO za politička pitanja i bezbjednosnu politiku.

Odbor za pregled odbrane je više savjetodavno tijelo, pri Odboru za planiranje odbrane, koje se bavi pitanjima planiranja snaga i drugim problemima koji se tiču integrisane vojne strukture Alijanse. Čine ga vojni savjetnici stalnih delegacija, a predsjedava mu pomoćnik generalnog sekretara NATO za politiku i planiranje odbrane.

Odbor za ekonomiju je savjetodavno tijelo za ekonomska pitanja, pri Sjevernoatlantskom savjetu. Čine ga ekonomski savjetnici, pri stalnim delegacijama, uz mogućnost učešća i ekonomskih eksperata iz država članica.

Odbori za civilni i vojni budžet su viša savjetodavna tijela, pri Sjevernoatlantskom savjetu, koja se bave raspodjelom zajedničkog civilnog i vojnog budžeta Alijanse. Čine ga finansijski savjetnici pri stalnim delegacijama.

Konferencija Nacionalnih direktora za naoružanje glavno je savjetodavno tijelo Sjevernoatlantskog savjeta o pitanjima vezanim za naoružanje. Redovno se sastaje da bi razmatrala političke, ekonomske i tehničke aspekte istraživanja, razvoja i proizvodnje naoružanja i opreme za potrebe Alijanse.

Odbor za nauku i Odbor za izazove modernog društva bave se pitanjima naučnih aktivnosti Alijanse i ekološkim programima. Predsjedava im pomoćnik generalnog sekretara za javnu diplomatiju, a čine ih eksperti iz oblasti nauke ili očuvanja životne sredine.

Političko-vojni upravljački odbor Partnerstva za mir je savjetodavno tijelo, pri Sjevernoatlantskom savjetu, koje se bavi svim aspektima programa Partnerstvo za mir. Uz države članice NATO, u njegove aktivnosti uključene su i države koje su dio Partnerstva za mir, i na taj način, ovaj odbor predstavlja najviši organ, u strukturi Alijanse, u okviru koga te države zajednički učestvuju, na istom nivou.

Parlamentarna skupština NATO (eng. NATO Parliamentary Assembly, NATO PA) je međuparlamentarni forum država članica NATO, koji okuplja evropske i sjeverno-američke zakonodavce, u cilju razmatranja pitanja od zajedničkog interesa. Parlamentarna skupština NATO je potpuno nezavisna institucija u odnosu na Alijansu i predstavlja neformalnu vezu između nacionalnih parlamenata i NATO. Pored toga, Parlamentarna skupština podstiče vlade država članica da razmatraju i stavove NATO pri izradi okvira za nacionalno zakonodavstvo i podiže svijest o tome da važne odluke koje se tiču Alijanse počivaju na efikasnosti nacionalnih institucija. Parlamentarna skupština NATO ima i intenzivne kontakte sa parlamentima država koje učestvuju u programu Partnerstvo za mir, a te države
sa svoje strane, učestvuju kao pridružene članice i u aktivnostima Parlamentarne skupštine NATO.

Vojna struktura NATO

Vojni odbor (eng. Military Committee) je najviše vojno tijelo NATO. Vojni komitet djeluje pod nadzorom Sjevernoatlantskog savjeta, Odbora za planiranje odbrane i Grupe za nuklearno planiranje i služi kao prvenstveni izvor savjeta o vojnim pitanjima pomenutim tijelima. Odbor daje preporuke političkim tijelima NATO o mjerama koje smatra potrebnim za zajedničku odbranu i odgovoran je za primjenu operacionalnih odluka koje je donio Sjevernoatlantski savjet. Njegova prvenstvena uloga je da obezbijedi smjernice i savjete o vojnim i strateškim pitanjima. On je spona između tijela u kojima se donose najvažnije odluke vezane za Alijansu i integrisane komandne strukture NATO, s jedne strane, ali istovremeno i sa generalštabovima država članica. Vojni odbor daje smjernice komandantima strategijskih komandi, koji su, u svom djelokrugu, odgovorni Odboru, za sprovođenje vojnih aktivnosti Alijanse. Uloga Vojnog odbora je posebno značajna u vođenju vojnih operacija Alijanse i tekuće transformacije. Vojni odbor, u stalnom zasijedanju, čine vojni predstavnici država članica, koji zastupaju svoje načelnike generalštabova. Uobičajeno je da se Vojni odbor sastaje jednom nedjeljno, ali se po potrebi može okupiti i češće. Pored toga, Vojni odbor se sastaje i na nivou načelnika generalštabova, tri puta godišnje, kada se pozivaju i oba komandanta strategijskih komandi.

U okviru programa Partnerstvo za mir, Vojni odbor se redovno sastaje sa državama partnerima da bi raspravljao o pitanjima vojne saradnje, na nivou nacionalnih vojnih predstavnika (jednom mjesečno) i načelnika generalštabova (dva puta godišnje). Predsjedavajućeg Vojnog odbora, koji, po pravilu, ima čin generala i dolazi iz neke evropske države, biraju prostom većinom, načelnici generalštabova država članica, a formalno postavlja Sjevernoatlantski savjet, na period od tri godine. On rukovodi
svakodnevnim aktivnostima Odbora, ali i govori i nastupa u njegovo ime.

Međunarodni vojni sekretarijat (eng. International Military Staff ) je izvršno tijelo koje podržava rad Vojnog odbora. Njim rukovodi direktor Međunarodnog vojnog sekretarijata. Direktora Međunarodnog vojnog sekretarijata, u činu generala, bira Vojni odbor, između kandidata predloženih od strane država članica. Pod njegovom kontrolom, Međunarodni vojni sekretarijat pravi procjene, studije i izvještaje na kojima se zasniva diskusija i proces donošenja odluka u Vojnom odboru. U okviru Međunarodnog vojnog sekretarijata djeluje nekoliko sektora:

Situacioni centar NATO pruža podršku Sjevernoatlantskom savjetu, Odboru za planiranje odbrane i Vojnom odboru u procesu obavljanja konsultacija. Centar predstavlja središnje mjesto Alijanse za prijem, razmjenu i širenje informacija političke, vojne i ekonomske prirode. On neprekidno nadgleda dnevno-političku, vojnu i ekonomsku situaciju od interesa za NATO i države članice.

Obavještajni sektor obezbijeđuje dnevne strateške obavještajne informacije generalnom sekretaru, Sjevernoatlantskom savjetu, Odboru za planiranje odbrane, Vojnom odboru i drugim tijelima NATO. U svom radu, oslanja se na države članice, i komande i štabove NATO za osnovne obavještajne potrebe, jer nema kapacitet niti funkciju zasebnog sakupljanja informacija. Obavještajni sektor je centralno koordinaciono tijelo prikupljanja, procjene i širenja obavještajnih informacija u okviru sjedišta NATO.

Sektor za operacije obezbijeđuje Vojnom odboru razvoj trenutnih operativnih planova i rešavanje pitanja vezanih za stanje snaga NATO, kao i vojnog rukovođenja u međunarodnim krizama. Sektor razvija i koordinira multinacionalnu obuku i vježbe, uključujući i one sa zemljama učesnicima programa Partnerstvo za mir.

Sektor za planiranje i politiku razvija i koordinira ulogu Vojnog odbora u odbrambenoj politici i strateškom planiranju NATO. Ovo podrazumijeva doprinos razvoju političko-vojnih koncepata, izradu studija i procjena, planiranje snaga NATO, proces razvoja Ciljeva snaga (eng. Force Goals), godišnji Pregled odbrane, proces PARP Partnerstva za mir i dugoročno planiranje.

Sektor za saradnju i regionalnu bezbjednost je centralno mjesto vojnih kontakata i saradnje koja se ostvaruje u okviru Savjeta evroatlantskog partnerstva (eng. Euro-Atlantic Partnership Council, EAPC), programa Partnerstvo za mir, Savjeta NATO-Rusija, Komisije NATO-Ukrajina i Mediteranskog dijaloga. Osim toga, u okviru ovog sektora formulišu se vojni savjeti o ulozi NATO u različitim aspektima kontrole naoružanja. Sektor se bavi i pitanjima koja spadaju u djelokrug rada Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a koja su od interesa za Vojni odbor.

Sektor za logistiku, naoružanje i resurse odgovoran je za razvoj načela logistike, uključujući medicinsku podršku i transport. Glavna nadležnost ovog sektora odnosi se na planiranje logistike za upravljanje krizama, humanitarnu pomoć i pomoć u nesrećama. Ovaj sektor je odgovoran i za razvoj doktrina i procedura za upravljanje resursima, uključujući zajedničke vojne budžete, infrastrukturu i ljudstvo.

Štab NATO za konsulatacije, komandu i kontrolu sastavljen je od civila iz Međunarodnog sekretarijata i oficira iz Međunarodnog vojnog sekretarijata, u cilju obezbijeđivanja potreba, prvenstveno Sjevernoatlantskog savjeta i Vojnog odbora, na polju konsulatacija, komande i kontrole.

ADRESA:

NATO Headquarters
Blvd Leopold III
1110 Brussels, Belgium
Ova adresa el.pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je vidjeli Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli

www.nato.int