Zablude i istine o NATO

Zablude i istine o NATO, br. 18

PDF Štampa El. pošta
Zablude i istine o NATO - Zablude i istine o NATO
Nato_copyNa čemu se konkretno zasniva saradnja između NATO i Rusije?

Početak saradnje NATO i Rusije započinje 1991. godine sa raspadom Sovjetskog saveza, nakon čega se sagledava mogućnost saradnje sa ciljem izgradnje bezbjednosti i povjerenja između država članica NATO i Rusije.

Rusija je 1994. godine postala članica Partnerstva za mir, a značajan korak ka uspostavljanju prisnije saradnje NATO sa Rusijom, načinjen je u Parizu, 27. maja 1997. godine, kada je potpisan Osnivački akt o uzajamnim odnosima, saradnji i bezbjednosti između NATO i Ruske federacije (eng. NATO-Russia Founding Act on Mutual Relations, Cooperation and Security). Osnivački akt odražava promjenu bezbjednosnog okruženja u Evropi i predstavlja opredjeljenje NATO i Rusije da zajedno grade trajni mir u evroatlantskom regionu.
Opširnije...
 

Zablude i istine o NATO, br. 17

PDF Štampa El. pošta
Zablude i istine o NATO - Zablude i istine o NATO
Nato_copyŠta je to interoperabilnost?

Interoperabilnost predstavlja sposobnost snaga NATO i snaga zemalja partnera, da zajednički realizuju obuke, vježbe kao i da uspješno realizuju povjerene misije i zadatke u međunarodnom okruženju.

Da bi oružane snage različitih država dostigle interoperabilnost i uspješno realizovale dodijeljene zadatke u misijama ili operacijama, one treba da budu sposobne da primjenjuju zajedničke procedure i postupke, koriste kompatibilna borbena sredstva, sisteme za komandovanje i kontrolu, kao i zamjenljive logističke servise. Pored toga, oružane snage različitih država treba da se služe zajedničkim jezikom i terminologijom.

Interoperabilnost je postala jedan od važnijih ciljeva zemalja članica i partnera Saveza sa rastućom potrebom za saradnjom pri razvijanju i održavanju multinacionalnih snaga za sve misije i operacije. Takva saradnja zahtijeva više fleksibilnosti zbog različitosti vojnih formacija različitih zemalja.
Opširnije...
 

Zablude i istine o NATO, br 16

PDF Štampa El. pošta
Zablude i istine o NATO - Zablude i istine o NATO

Nato_copyMožete li mi dati informacije o tome šta Crna Gora treba još da uradi kako bi postala članica NATO i šta je uradila do sad?

Sticanjem nezavisnosti Crne Gore u maju 2006. godine, počeo je sasvim novi proces izgradnje crnogorskog društva, koji kroz integracije vodi ka NATO i EU. Cilj svake države koja učestvuje u evroatlantskim integracionim procesima, na putu do punopravnog članstva u NATO, nije samo da postane njegov formalni član, već da izvrši potrebne reforme u državi, a posebno u nacionalnom sistemu bezbjednosti. Prvi korak u evroatlantskim integracijama jeste priključivanje NATO programu Partnerstvo za mir - PzM koji predstavlja proces razvijanja povjerenja i saradnje između članica Saveza i partnerskih država, kao i neposrednu pripremu države za članstvo u NATO.

Crna Gora je pozvana u PzM na Samitu NATO u Rigi 29. novembra 2006. godine, a u realizaciju Programa 14. decembra 2006. godine, nakon potpisivanja Okvirnog dokumenta sa NATO. Nedugo potom, početkom 2007. godine je formiran Savjet za partnerstvo za mir na čelu kojeg je predsjednik Vlade, a kopredsjedavajući su ministar vanjskih poslova i ministar odbrane. Pored toga, formirana je i Komisija za interresorne aktivnosti Crne Gore u Partnerstvu za mir, koja ima zadatak da koordinira pripremu svih neophodnih dokumenata i sporazuma na putu Crne Gore u NATO.

Poslednje ažuriranje utorak, 24 maj 2011 07:34
Opširnije...
 

Zablude i istine o NATO, br. 15

PDF Štampa El. pošta
Zablude i istine o NATO - Zablude i istine o NATO
Nato_copyZbog čega Crna Gora šalje svoje instruktore u Avganistan?

U cilju pružanja doprinosa procesu tranzicije nadležnosti za bezbjednost sa međunarodnih na avganistanske oružane snage, Crna Gora će se uključiti u zajednički projekat Američko-jadranske povelje (A5) i Slovenije kroz angažovanje instruktora u školi za obuku vojne policije Avganistanske nacionalne armije u Kabulu. Stav članica NATO, kao i zemalja kontributora u misiji ISAF, jeste da bezbjednosna situacija na terenu dozvoljava da se uskoro počne sa procesom tranzicije u Avganistanu.

Crna Gora je pokazala spremnost da se u kratkom roku uključi u aktivnosti obuke vojne policije avganistanske nacionalne armije u skladu sa svojim mogućnostima, čime je podržan stav „together in together out" (zajedničko slanje trupa na određenu teritoriju zajedničko povlačenje trupa sa određene teritorije) u skladu sa faznim povlačenjem koje će definisati NATO. Do sada veliki progres napravljen je po pitanju obuke avganistanskih snaga bezbjednosti, u obrazovanju i poboljšanju uslova života stanovništva u zemlji.
Poslednje ažuriranje ponedjeljak, 16 maj 2011 11:55
Opširnije...
 

Zablude i istine o NATO, br. 14

PDF Štampa El. pošta
Zablude i istine o NATO - Zablude i istine o NATO
Nato_copyKako povezujete članstvo u NATO sa ekonomskim koristima? Kako će se ulazak u NATO odraziti na crnogorski turizam i da li da očekujemo više turista ili više investitora?

Pored političkih i bezbjednosnih, pristupanje najmoćnijem političko-vojnom savezu donijelo bi Crnoj Gori brojne ekonomske koristi. To je jedan od razloga zbog kojih je Crna Gora učlanjenje u NATO definisala kao osnovni spoljnopolitički i bezbjednosni prioritet.

Članstvom u ovom savezu, Crna Gora bi potvrdila imidž stabilne i perspektivne zemlje u kojoj ne postoji rizik za investiranje i time stekla brojne ekonomske koristi koje bi doprinijele povećanju i održavanju dinamičnog ekonomskog rasta.

Crna Gora bi se pridružila zemljama koje imaju epitet „stabilne i bezbjedne ekonomije“ i, kao takva, predstavljala bi povoljan ambijent za privlačenje stranih investicija.

Iskustva većine od deset novih članica iz centralne i istočne Evrope, koje su u NATO primljene 1999. i 2003. godine, ukazuju na benefite koje su dobile učlanjenjem u savez. Ove zemlje su, nakon pristupanja NATO-u, zabilježile znatan rast stranih direktnih investicija, naročito Češka i Poljska, u kojima su investicije duplirane u odnosu na godinu prije pristupanja, i one su se najvećim dijelom odnosile na osnivanje novih preduzeća. Takođe, slično je iskustvo i Mađarske, koja je doživjela bum tzv. greenfield investicija.
Poslednje ažuriranje utorak, 03 maj 2011 14:09
Opširnije...
 

Zablude i istine o NATO, br. 13

PDF Štampa El. pošta
Zablude i istine o NATO - Zablude i istine o NATO
Nato_copyDa li ćemo ulaskom u NATO našu obalu prepustiti drugima, koji će tu tražiti pogodno mjesto za vojne baze? (Penzioner iz Pljevalja)


Kada je u pitanju proces učlanjenja Crne Gore u NATO, jedna od zabluda je i da će članstvo rezultirati izgradnjom vojnih baza na teritoriji Crne Gore. Treba naglasiti da otvaranje vojnih baza ne predstavlja jedan od uslova za članstvo u NATO.
O tome na najbolji način svjedoči i činjenica da NATO nema baze u svim državama članicama. NATO u državama članicama ne može graditi baze bez njihove prethodne galasnosti. Svaka takva namjera se planira, razmatra i odobrava, a pritom se izimaju u obzir sve poznate ili očekivane bezbjednosne prijetnje i mnogi drugi faktori.
Poslednje ažuriranje nedjelja, 24 april 2011 21:54
Opširnije...
 
<< Početak < Prethodna 1 2 3 Sljedeća > Kraj >>

Strana 1 od 3
Preporuči na FACEBOOK

NATO-Montenegro